Povijest

Povijest

Udruženje obrtnika Labin kao stručno-poslovna organizacija obrtnika u skladu sa Zakonom o obrtu promiče, usklađuje, zastupa i predstavlja zajedničke interese obrtnika na području Grada Labina i općina Raša, Sv. Nedjelja, Kršan i Pićan. To je ujedno i prvotni cilj organiziranja obrtnika koji je do danas ostao okosnica funkcioniranja komorskog sustava te je utvrđen na potrebi zajedničkog istupanja te promicanja i usklađivanja interesa obrtništva.

 

Iako je Zakonom o obrtu od 1994.godine članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori obvezatno, svijest o dobrobiti zajedničkog i organiziranog istupanja je u hrvatskom obrtništvu prisutna kroz višestoljetnu tradiciju organiziranja u različite oblike udruženja, sa svrhom zaštite i promicanja interesa obrtništva. Tako je primjerice, prva sjednica Trgovačko - obrtničke  komore  u Istri održana 1852. g. u Rovinju.

Potvrde o razvijenom obrtništvu na prostorima Labinštine sežu daleko kroz povijest, o čemu govori arhitektura grada i brojni vrijedni eksponati koji su rezultat vrijednih ruku majstora s ovog područja.


U mletačkom razdoblju Labin je jedan od najjačih obrtničkih centara Istre, a tijekom 16. i 17. st. obrtništvo je u usponu,  posebno u starogradskoj jezgri Labina, gdje se u prizemljima gradskih palača i manjih zgrada nalaze mnogobrojne obrtničke radnje. Novi zamah razvoja obrtništva slijedi tijekom 19. i 20. st. otvaranjem mnogobrojnih rudnika na Labinštini kada se otvaraju brojni obrti vezani uz trgovinu, proizvodnju i uslužne djelatnosti.

 

Proceduru osnutka Udruženja samostalnih zanatlija, autoprijevoznika i ugostitelja Labin krajem 1968.g. pokrenuo je inicijativni obor u sastavu: Šumberac Renato, Ivančević Vlado, Živić Anton, Milevoj Anton i Horvat Ivica te je ono registrirano 03. ožujka 1969.g., a za prvog predsjednika udruženja izabran je Renato Šumberac. U tom trenutku na području Labinštine bilo je aktivno 120 obrta sa 29 zaposlenih radnika u širokom rasponu djelatnosti, osim trgovine što zakonom nije bilo dozvoljeno, dok danas Udruženje obrtnika ima više od 730 članova okupljenih u 6 strukovnih sekcija.

Mlin - Stari grad Labin

Mlin - uspon za Stari grad

Među najpoznatijim obrtnicima između dva rata bila je obitelj Višković, poznata Šturla, rodom iz Svetog Lovreča. Na usponu za stari grad početkom 20. stoljeća izgradili su veliku obiteljsku kuću u sklopu koje se nalazila i trgovina te pogon za punjenje oranžade i drugih bezalkoholnih napitaka. Nešto kasnije u neposrednoj će blizini podići drugu obiteljsku kuću u prizemlju koje je i nakon rata bila trgovina živežnih potrepština poznata pod nazivom "Poli šturla". U sklopu velikog skladišta između njihovih dviju zgrada početkom tridesetih godina djelovalo je kino Garibaldi, prvo u gradu.

Malo kafe

Na glavnom trgu u starom gradu, popularnom Borgu ili Crću, najpoznatije su bile dvije kavana. U većoj, danas poznatoj kao Vele kafe, okupljala se i družila labinska gospoda uz svježe kolače dopremane iz Opatije. Vlasnik je bila ugledna labinska obitelj Barilovich. Kavana nasuprot Vele kafane bila je pak okupljalište siromašnih Labinjana i ljudi koji su u grad dolazili iz neposredne okolice. Današnja picerija u poslijeratnim godinama bila je poznata kao Molo kafe, a do 1945. godine zvalo se Caffe populare, čiji je vlasnik bila obitelj Pirz slovenskog podrijetla.

Malo kafe - Stari grad Labin