Korisne informacije

NOVOSTI u evidencijama iz radnog odnosa

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima objavljen je u Narodnim novinama 32/15  i propisuje evidenciju o radnicima, koja mora sadržavati podatke o

·         radnicima i

·         radnom vremenu.

Pravilnik je  stupio je na snagu 28.ožujka 2015.godine.

 

Zbog toga je za posljednja četiri dana ožujka potrebno  napraviti dodatne evidencije, a od 01.travnja 2015. godine potrebno je voditi evidencije usuglašene sa ovim pravilnikom.

Pravilnikom nije zakonski propisan izgled, odnosno obrazac evidencije o radnicima niti evidencije o radnom vremenu, pa ih svaki poslodavac može prilagodi svojem načinu rada i poslovanja, odnosno svojim potrebama.

Sve upotrijebljene kratice u evidenciji  moraju imati jasno i nedvojbeno pojašnjenje.

Zakonska je obveza da se evidencije vode pisano u obliku knjige ili u elektroničkom obliku.

 

I.                    Evidencija o radnicima

 

Unesene su određene izmjene i novosti u evidenciju o radnicima (matičnu knjigu radnika) na način da se u nju unose i podatci o radnicima u dopunskom radu i ustupljenim radnicima dok su neki podatci o radnicima iz prijašnjeg pravilnika izostavljeni.

 

Evidenciju o radnicima poslodavac je obvezan početi voditi danom zasnivanja radnog odnosa i ažurno ju voditi do prestanka radnog odnosa i čuvati je  trajno.

 

Poslodavac je uz podatke o svojim obvezan voditi i posebne evidencije o radnicima čiji rad koristi (stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, studenti i učenici, njemu ustupljeni radnici, osobe koje rade za opće dobro).

Ovu se posebnu evidenciju počinje voditi danom početka rada osoba čiji rad se koristi te je treba ažurno voditi do prestanka rada tih osoba i čuvati najmanje šest godina od dana prestanka rada navedenih osoba kod poslodavca.

Svaku promjenu podataka, iz  evidencije o radnicima ili koji se vode u posebnoj evidenciji, radnik, odnosno osoba čiji rad koristi poslodavac, obvezan je prijaviti poslodavcu odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka promjene.

 

II.                  Evidencija radnog vremena

 

Pravilnikom su uvedene novosti u evidenciju o radnicima i radnom vremenu:

·         evidentiraju se tri nova obvezna podatka: vrijeme terenskog rada, vrijeme korištenja rodiljnih i roditeljskih dopusta i vrijeme nenazočnosti tijekom dnevnog rasporeda po zahtjevu radnika

·         nova je i obveza evidentiranje vremena dnevnog odmora i vremena tjednog odmora

·         rok za čuvanje evidencija produljen je s četiri na šest godina, a ako se s radnikom vodi radni spor, poslodavac je obvezan čuvati evidencije do pravomoćnog okončanja tog spora

·         izmijenjena je odredba o ažurnosti podataka koji moraju biti ažurni na kraju odnosno po završetku radnog dana, a samo ako neki od podataka nije poznat, odmah po saznanju tog podatka

·         evidencija je obvezna no nema više odredbi da je poslodavac obvezan imati evidenciju o radnom vremenu u poslovnom prostoru ili mjestu rada radnika, u sjedištu rada i izdvojenoj poslovnoj jedinici.

 

Zbog obveze evidentiranja odmora, podsjećamo:

 

Dnevni odmor

Radnik tijekom svakog razdoblja od 24 sata ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno. Iznimno, za punoljetnog radnika na sezonskim poslovima, koji se obavljaju u dva navrata tijekom radnog dana, dnevni odmor se može odrediti u trajanju od najmanje 8 sati neprekidno, uz uvjet da mu se osigura zamjenski dnevni odmor koji traje onoliko koliko je sati dnevnog odmora propustio. (čl. 74. Zakona o radu NN 93/14.)

 

Tjedni odmor

je odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata kojem se pribraja dnevni odmor od 12 sati, što je ukupno 36 sati.

Maloljetnicima tjedni odmor treba trajati minimalno 48 sati neprekidno.

U pravilu, dan tjednog odmora je nedjelja odnosno dan koji prethodi nedjelji, odnosno iza nje slijedi. (čl. 75. Zakona o radu)

Iznimke su određene u čl. 75. st.3 i 4 Zakona i čl. 89. Zakona o radu – pod određenim uvjetima poslodavac može za punoljetne radnike urediti iznimke u korištenju tjednog odmora,  trajanju rada noćnog radnika, dnevnom i tjednom odmoru, pod uvjetom da je radniku osiguran zamjenski odmor

 

Propisanih 9  kolona (do sada 13) predstavljaju minimum podataka koje evidencija može sadržavati, pa poslodavac može dodati svoje potrebne podatke.

Podatke o radnom vremenu poslodavac je obvezan voditi i za radnike koje mu je ustupila agencija za privremeno zapošljavanje  i za radnike za koje, zbog posebnosti njihova poslova, radno vrijeme nije moguće mjeriti ili unaprijed odrediti ili ga radnik određuje samostalno (rukovodeće osobe, radnici članovi obitelji obrtnika), kao i za radnike na izdvojenom mjestu rada (pri tom ovaj radnik može sam voditi evidenciju radnog vremena te ju dostaviti na kontrolu poslodavcu).

 

Evidencija o radnom vremenu vodi se za obračunsko razdoblje koje je utvrđeno za isplatu plaće.

Iako to izravno nije navedeno u Pravilniku, na podatcima iz evidencije o radnom vremenu radnika temelje se podatci za obračun plaće, odnosno obračun plaće radnika mora odgovarati evidenciji o radnom vremenu tog radnika. Podatci koji se međusobno razlikuju dopušteni su samo  kada to dopušta Zakon o radu ili drugi propisi, primjerice kod  preraspodijele radnog vremena.

 

Svaki radnik ima pravo uvida u evidenciju o radnom vremenu.

Za kontrolu primjene Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima nadležna je inspekcija rada.

Poslodavac je obvezan inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti podatke iz evidencije rada o radnicima i radnom vremenu ( čl. 5. st. 3. Zakona o radu).

 

Propusti u vođenju evidencije definirani su Zakonom o radu kao najteži prekršaji poslodavca

Prekršajna kazna za poslodavca ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu određena je kao novčana kazna od 61.000,00 do 100.000,00 kn (poslodavac pravna osoba) odnosno od 7.000,00 kn do 10.000,00 kn (poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe).

Primjer radne liste