Aktualni propisi

Zakon o radu (NN 149/09)

Novi Zakon o radu u primjeni je od 01.01.2010. godine. U nastavku dajemo najvažnije promjene koje je (za obrtnike) Zakon donio.

  • Poslodavac MORA voditi evidenciju o radnom vremenu radnika. Sadržaj evidencije bit će propisan posebnim pravilnikom (u roku od 6 mjeseci);
  • Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme. Samo iznimno dozvoljeno je sklapanje ugovora na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. Ugovori o radu ne smiju se produžavati duže od 3 godine, ni na istim ni na različitim poslovima, osim kod zamjene privremeno nenazočnog radnika (u računanju roka od 3 godine prekid radnog odnosa kraći od 2 mjeseca ne smatra se prekidom).
  • Ugovor o radu pomorca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima i nadalje se mora registrirati pri uredu državne uprave u županiji, nadležnom za poslove rada.
  • Puno radno vrijeme i nadalje iznosi najviše 40 sati tjedno;

 

Prekovremeni rad:

  • Može trajati najduže 8 sati tjedno, 32 sata mjesečno i 180 sati godišnje.
  • Ako prekovremeni rad traje duže od 4 tjedna neprekidno, ili više od 12 tjedana tijekom kalendarske godine, ili ako prekovremeni rad svih radnika prelazi 10% ukupnog radnog vremena u mjesecu, poslodavac o tome mora obavijestiti Inspektora rada (on može zatražiti pregled tih radnika kod liječnika medicine rada);
  • Maloljetnicima je zabranjen prekovremeni rad;
  • Trudnica, roditelj djeteta do 3 godine starosti, samohrani roditelj djeteta do 6 godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, mogu raditi prekovremeno samo uz dobrovoljni pisani pristanak;

 

Raspored radnog vremena (tzv. „mala preraspodjela radnog vremena“):

  • Ako je rad organiziran u smjenama, radno vrijeme radnika ne mora biti jednako raspoređeno po tjednima, nego se utvrđuje kao prosječno radno vrijeme u razdoblju od 4 mjeseca;
  • Pri tome, maksimalno tjedno odstupanje od punog radnog vremena je 12 sati, a tjedno radno vrijeme radnika ne smije biti više od 48 sati;
  • Ako istekom razdoblja od 4 mjeseca prosječno radno vrijeme radnika iznosi više od punog (40 sati), višak sati smatra se prekovremenim radom;

 

Preraspodjela radnog vremena (tijekom kalendarske godine):

  • Ako narav posla zahtijeva da je tijekom jednog dijela godine radno vrijeme duže, a tijekom drugog kraće od punog radnog vremena, poslodavac može izvršiti preraspodjelu radnog vremena za određene ili sve radnike;
  • Prosječno radno vrijeme ne smije biti duže od punog radnog vremena;
  • Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom;
  • Ako preraspodjela nije predviđena obvezujućim kolektivnim ugovorom, poslodavac mora sastaviti plan preraspodjele radnog vremena za tu godinu i prethodno ga dostaviti Inspektoru rada;
  • Tijekom dijela godine kada je radno vrijeme duže od punog, ne smije iznositi više od 48 sati tjedno (iznimno do 56 ako je to predviđeno kolektivnim ugovorom i radnik da dobrovoljni pisani pristanak);
  • Dio godine u kojem radno vrijeme traje duže od punog, ne smije biti duže od 4 mjeseca;

 

Noćni rad:

  • Noćnim radom smatra se rad od 22 do 06 sati (u poljoprivredi od 22 do 05 sati), a za maloljetnike od 20 do 06 sati;
  • Zabranjen je noćni rad maloljetnicima i trudnicama;

 

Dnevni odmor:

  • mora trajati najmanje 12 sati neprekidno;

 

Tjedni odmor:

  • Mora trajati najmanje 24 sata neprekidno, te mu se pribraja i dnevni odmor, tako da ukupno mora biti 36 sati;
  • Dan tjednog odmora je nedjelja (ili dan koji prethodi nedjelji ili dan koji slijedi – subota ili ponedjeljak);

 

Godišnji odmor:

  • puni godišnji odmor iznosi najmanje 4 tjedna (koliko to iznosi dana ovisi o tome koliko dana u tjednu radnik radi);
  • Duže trajanje godišnjeg odmora od minimalnog, te broj dana koji se uračunava u dane godišnjeg odmora određuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu). Blagdani, neradni dani i bolovanje ne računaju se u godišnji odmor;
  • Puni godišnji odmor radnik ostvaruje nakon 6 mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca, a ako u godini ne ostvari taj uvjet, ima pravo na razmjerni dio (razmjerno broju punih mjeseca rada u godini);
  • U pravilu se korištenje godišnjeg odmora ne može zamijeniti novčanom naknadom, osim u slučaju prestanka radnog odnosa, kada se za neiskorištene dane pripadajućeg godišnjeg odmora mora isplatiti naknada (u visini prosječne plaće zadnja 3 mjeseca);
  • Radnik ima pravo koristiti g.o. u dva dijela, osim ako se s poslodavcem ne dogovori drugačije, s time da 2 tjedna mora biti neprekidno i mora ih iskoristiti u tekućoj godini. Ostatak može prenijeti iskoristiti do 30.06. iduće godine;
  • Ako zbog bolovanja ili porodnog dopusta g.o. nije iskorišten u tekućoj godini, može se prenijeti i cijeli g.o. ali i iskoristiti do 30.06. iduće godine (više nema uvjeta da je radio najmanje 6 mjeseci u godini za koju koristi g.o.);
  • Raspored korištenja g.o. poslodavac mora donijeti do 30.06. u godini;
  • Radnik može 1 dan g.o. koristiti po svom izboru, ali o tome mora obavijestiti poslodavca najmanje 3 dana ranije;

 

Obračun plaće:

  • radniku treba predati obračun plaće – sadržaj obračuna propisati će ministar (u roku od 6 mjeseci);

 

Vraćanje isprava:

  • kod prestanka radnog odnosa radniku treba u roku od 15 dana vratiti radnu knjižicu, uručiti primjerak odjave sa MO i ZO, te dati potvrdu o vrsti poslova koje je radnik obavljao i o trajanju radnog odnosa. Ova potvrda imati će veliko značenje nakon ukidanja radnih knjižica;

 

Sudska zaštita:

  • sudski spor za zaštitu prava radnik može pokrenuti samo ako je to prethodno pismeno zatražio od poslodavca, a on zahtjevu nije udovoljio. Izuzetno, neposredno pred sudom može to pravo zahtijevati radnik koji ima ugovor na određeno vrijeme, koji je upućen na rad u inozemstvo, i radnik na kojeg se ne primjenjuje nijedan kolektivni ugovor;

 

Radna knjižica:

  • nakon ulaska Hrvatske u EU prestaje se koristiti. Poslodavac će je vratiti radniku, koji je može koristiti za dokazivanje radnog odnosa do dana priključenja Hrvatske EU;

 

Odredbe o načinu i postupku otkaza, otkaznim rokovima i otpremnini ostale su nepromijenjene. I nadalje ostaje obveza donošenja pravilnika o radu kod poslodavca koji zapošljava najmanje 20 radnika, a kod istoga radnici mogu utemeljiti radničko vijeće.

Postojeće pravilnike o radu poslodavci trebaju uskladiti sa ovim zakonom do 30.06.2010.

 

Ograničenja primjene (iznimke):

  • Na radnika na pomorskim ribarskim brodovima ne odnose odredbe o radnom vremenu, stanci te dnevnom i tjednom odmoru – za njih će se donijeti poseban pravilnik o radnom vremenu;
  • Na radnike – članove obitelji poslodavca koji žive u zajedničkom kućanstvu s poslodavcem ne odnose odredbe o radnom vremenu, stanci te dnevnom i tjednom odmoru, ako su s poslodavcem ugovorili samostalnost u njihovom određivanju (sada se može aneksom ugovora to ugovoriti);
  • U djelatnosti poljoprivrede i turizmakolektivnim ugovorima se može odrediti iznimke od dnevnog i tjednog odmora, ako se osigura zamjenski dnevni odmor od najmanje 10 sati dnevno (u roku od sedam dana), i tjedni odmor od najmanje 20 sati (u roku od četiri tjedna).